Nemoguća misija koja traje već 10 dana. Napredak je prisutan, ali sve mi se čini da će potrajati celo leto dok ne savladamo tu tehniku.
Za sada smo naučili da se ne piški gde god se ukaže potreba, već samo na parketu. Da se gaće skidaju posle piškenja, jer je osećaj bljak i da je bolje obaviti zadatak odmah u noši nego sedeti na njoj beskonačno i svađati se sa ukućanima.
Ponekad sadržaj noše uz pobednički osmeh prospe na pod i kaže - Piškio.
Poludeću.
Sunday, June 20, 2010
Friday, May 28, 2010
Evrovizija 2010
Ove godine nemam favorita. Nekoliko pesama mi jeste "ušlo u usi", ali nijednu ne mogu da izdvojim. Neke od njih su u finalu, neke ne (Litvanija, Estonija, Finska, Švedska, Slovačka, Malta), odnos pola-pola.
Prošlogodišnje pesme, par njih (među njima i norvešku) i dalje slušam sa zadovoljstvom, ove godine izbor je za moj ukus ipak lošiji. Našu pesmu međutim ne doživljavam uopšte, kao većina toliko tragično. Što bi se reklo, može da prođe (u finale), tako je i bilo.
Čitam da se koplja lome između Azerbejdžana i Nemačke, navijam za ovu drugu. Zanimljivija mi je, a i bilo bi bolje po sve fanove ESC da opet jedna sujetna zapadna zemlja pobedi. Neka smo mi istočni večito drugi, samo da ESC opstane. Kad bi ukinuli ESC, za mene bi to bilo jednako ukidanju: Slave, Nove Godine, Božića i Uskrsa zajedno.
Ostatak porodice nema ESCovske dileme i ovo je njihov izbor (klik na siva slova, da čujete i vidite) koji podržavam : Bora - Jermenija, Rusija, Španija, Baba - Kipar, Ćus - Nemačka, Deda - izrod, dok se Vuk odlučio za:
i
Prošlogodišnje pesme, par njih (među njima i norvešku) i dalje slušam sa zadovoljstvom, ove godine izbor je za moj ukus ipak lošiji. Našu pesmu međutim ne doživljavam uopšte, kao većina toliko tragično. Što bi se reklo, može da prođe (u finale), tako je i bilo.
Čitam da se koplja lome između Azerbejdžana i Nemačke, navijam za ovu drugu. Zanimljivija mi je, a i bilo bi bolje po sve fanove ESC da opet jedna sujetna zapadna zemlja pobedi. Neka smo mi istočni večito drugi, samo da ESC opstane. Kad bi ukinuli ESC, za mene bi to bilo jednako ukidanju: Slave, Nove Godine, Božića i Uskrsa zajedno.
Ostatak porodice nema ESCovske dileme i ovo je njihov izbor (klik na siva slova, da čujete i vidite) koji podržavam : Bora - Jermenija, Rusija, Španija, Baba - Kipar, Ćus - Nemačka, Deda - izrod, dok se Vuk odlučio za:
i
Monday, May 17, 2010
Trgovac
Kazu upućeni da klinci u ovom uzrastu počinju sa igrama pretvaranja (mama, doktor i sl.). Ni Vuk nije izuzetak, već neko vreme stavlja se ulogu prodavca i mušterije (i još po nešto, ali neki drugi post o tome.)
Svaki dan sa tatom ide u prodavnicu i važi za najkulturniju mušteriju (vidi dole). Već ima neku rutinu, zna šta najčešće uzimamo i sam odlazi po robu i imenuje šta je uzeo, za koga je, čemu služi... Nekad se i malo zbuni, tako je pre par dana u prodavnici nameštaja tražio kilo kobasica.
Kući nađe neku kesu, poređa igračke ili još bolje plen kao robu iz frižidera i počne:
-Dobaj dan, izvojite.
-Ja bih jedno jogut od kajsije. Može batačić, kindel jaje, svadojed..?
-87 dinala vaš jačun. Inače uvek pazari u nekim "sve po 87 dinara" radnjama.
-Može kesa? Sve uredno spakuje.
-Hvala.
-Doviđenja komšija, Pijatno...
Svaki dan sa tatom ide u prodavnicu i važi za najkulturniju mušteriju (vidi dole). Već ima neku rutinu, zna šta najčešće uzimamo i sam odlazi po robu i imenuje šta je uzeo, za koga je, čemu služi... Nekad se i malo zbuni, tako je pre par dana u prodavnici nameštaja tražio kilo kobasica.
Kući nađe neku kesu, poređa igračke ili još bolje plen kao robu iz frižidera i počne:
-Dobaj dan, izvojite.
-Ja bih jedno jogut od kajsije. Može batačić, kindel jaje, svadojed..?
-87 dinala vaš jačun. Inače uvek pazari u nekim "sve po 87 dinara" radnjama.
-Može kesa? Sve uredno spakuje.
-Hvala.
-Doviđenja komšija, Pijatno...
Saturday, May 15, 2010
Istrazivanje ADHD
Kako se razvija mozak u djece s poremećajem hiperaktivnosti?
Godinama se postavljalo pitanje u medicinskim krugovima da li je poremećaj hiperaktivnosti rezultat toga da se mozak djece razvija sporije od mozga "normalne" djece ili se razvija drugačije? Istraživači sa National Institute of Health Study iz SAD-a pokušali su na to dati odgovor.
Oni su nakon posljednjeg znanstvenog istraživanja zaključili da se mozak djece sa poremećajem hiperaktivnosti razvija sporije. Posebno se to odnosi na centre zadužene za djelovanje, pažnju i kontrolu. Zrelost u spomenute djece u prosjeku kasni oko tri godine. Ukoliko "normalno" dijete razvije zrelost do 7 godine, dijete s poremećajem hiperaktivnosti dostiže je u 10. godini.
Poremećaj hiperaktivnosti pogađa 8 do 10% djece školske dobi. Češće se javlja kod dječaka nego kod djevojčica i nitko ne zna zašto. Djeca su hiperaktivna, djeluju bez prethodnog razmišljanja i imaju problema s pažnjom, odnosno ne mogu se dugo fokusirati na jednu stvar. Isto tako, teško im je sjediti za stolom i učiti.
Kada su maleni, većina djece je hiperaktivna i ponašaju se na opisani način, ali problem nastaje kada krenu u školu i kada se ponašanjem počinju razlikovati od druge djece. To utječe i na njihov školski uspjeh, ali i na socijalizaciju s drugom djecom.
Što kaže novo istraživanje?
Znanstvenici su pronašli važnu informaciju koja ih navodi na mišljenje da se mozak djece s poremećajem i "normalne" djece razvija potpuno isto, samo se mozak hiperaktivne djece razvija sporije.
Taj podatak ranije nije bio poznat jer se u istraživanjima koristio isključivo uređaj za magnetsku rezonancu mozga, koji može istovremeno obuhvatiti samo jednu sliku. No za ovu konkretnu studiju korištene su višestuke snimke mozgova djece, snimane u pravilnim razmacima kroz njihovo odrastanje. Snimke su kasnije sakupljene i uspoređivane u Institutu.
Snimke su mjerile promjene na moždanoj kori tj. u sivoj tvari kod stotina djece i tinejdžera, od kojih je polovica imala dijagnsticiran poremećaj hiperaktivnosti, a polovica nije. Rezultati analize su pokazali da se zrelost moždane kore razvijala sporije kod sve djece s poremećajem koja su sudjelovala u istraživanju.
Ono što se zadnje razvijalo i sazrijevalo kod djece s poremećajem hiperaktivnosti bili su centri za kontrolu djelovanja i pažnje.
Postoji niz zbunjujućih mitova i predrasuda vezanih uz poremećaj hiperaktivnosti, ali ono što roditelji moraju znati jest da njihovo dijete nije manje inteligentno ili sposobno i da će prerasti s godinama poremećaj manjka pažnje. Mozak djece sa poremećajem hiperaktivnosti razvija se normalno, samo nešto sporije.
(JK, Izvor: Health Jornal)
Preuzeto sa link.
Godinama se postavljalo pitanje u medicinskim krugovima da li je poremećaj hiperaktivnosti rezultat toga da se mozak djece razvija sporije od mozga "normalne" djece ili se razvija drugačije? Istraživači sa National Institute of Health Study iz SAD-a pokušali su na to dati odgovor.
Oni su nakon posljednjeg znanstvenog istraživanja zaključili da se mozak djece sa poremećajem hiperaktivnosti razvija sporije. Posebno se to odnosi na centre zadužene za djelovanje, pažnju i kontrolu. Zrelost u spomenute djece u prosjeku kasni oko tri godine. Ukoliko "normalno" dijete razvije zrelost do 7 godine, dijete s poremećajem hiperaktivnosti dostiže je u 10. godini.
Poremećaj hiperaktivnosti pogađa 8 do 10% djece školske dobi. Češće se javlja kod dječaka nego kod djevojčica i nitko ne zna zašto. Djeca su hiperaktivna, djeluju bez prethodnog razmišljanja i imaju problema s pažnjom, odnosno ne mogu se dugo fokusirati na jednu stvar. Isto tako, teško im je sjediti za stolom i učiti.
Kada su maleni, većina djece je hiperaktivna i ponašaju se na opisani način, ali problem nastaje kada krenu u školu i kada se ponašanjem počinju razlikovati od druge djece. To utječe i na njihov školski uspjeh, ali i na socijalizaciju s drugom djecom.
Što kaže novo istraživanje?
Znanstvenici su pronašli važnu informaciju koja ih navodi na mišljenje da se mozak djece s poremećajem i "normalne" djece razvija potpuno isto, samo se mozak hiperaktivne djece razvija sporije.
Taj podatak ranije nije bio poznat jer se u istraživanjima koristio isključivo uređaj za magnetsku rezonancu mozga, koji može istovremeno obuhvatiti samo jednu sliku. No za ovu konkretnu studiju korištene su višestuke snimke mozgova djece, snimane u pravilnim razmacima kroz njihovo odrastanje. Snimke su kasnije sakupljene i uspoređivane u Institutu.
Snimke su mjerile promjene na moždanoj kori tj. u sivoj tvari kod stotina djece i tinejdžera, od kojih je polovica imala dijagnsticiran poremećaj hiperaktivnosti, a polovica nije. Rezultati analize su pokazali da se zrelost moždane kore razvijala sporije kod sve djece s poremećajem koja su sudjelovala u istraživanju.
Ono što se zadnje razvijalo i sazrijevalo kod djece s poremećajem hiperaktivnosti bili su centri za kontrolu djelovanja i pažnje.
Postoji niz zbunjujućih mitova i predrasuda vezanih uz poremećaj hiperaktivnosti, ali ono što roditelji moraju znati jest da njihovo dijete nije manje inteligentno ili sposobno i da će prerasti s godinama poremećaj manjka pažnje. Mozak djece sa poremećajem hiperaktivnosti razvija se normalno, samo nešto sporije.
(JK, Izvor: Health Jornal)
Preuzeto sa link.
Tuesday, May 11, 2010
Sunday, May 9, 2010
Saturday, May 8, 2010
Bicikl
Bili smo bez Vuka par dana, uživao je u čarima seoskog turizma. Baba i deda su isuviše bili zauzeti jurnjavom za njim i nisu ništa uslikali. Krivo mi je, jer sam propustila makar preko slika da vidim jedan veliki doživljaj. Vuk je prvi put samostalno vozio bickl sa pomoćnim točkićima!
Subscribe to:
Posts (Atom)